Slomljeni i sami: Modni nasljednici koji žive kao da sutra ne postoji

Previše novca, gramzivost, loš odgoj ili nešto treće?

Kada je prije osam dana francuski sud dosudio kako se skrbništvo nad Liliane Bettencourt predaje unuku jedne od najbogatijih žena svijeta dok će upravljanje njenom imovinom i pravima doći u ruke kćeri Francoise, eskalirao je obiteljski „rat za naslijeđe". Pompozno prozvani od strane medije jednom od skandaloznih obitelji Francuske, Bettencourt-i nikada nisu marili za uništenu percepciju šire javnosti koja je sa osudom u očima gledala kako 89-godišnja Liliane troši bajkovite iznose na svog ekstremno mlađeg partnera Francois-Marie Baniera.

Upravo spomenuti umjetnik, pisac i fotograf poznatih, uspio je u dugogodišnjoj vezi iskamčiti darove u vrijednosti od milijarde dolara što je, u ovome kontekstu, zaista sitan novac. Prema poznatoj listi časopisa Forbes u kojoj nam svake godine predstavlja najbogatije ljude svijeta, ova je Francuskinja u pravilu na samome početku liste s procijenjenom vrijednošću od 24 milijarde dolara koji dolaze od suvlasništva nad udjelom u kozmetičkom mega-gigantu L'Oreal.

Unatoč prilično mračnoj povijesti obilježenoj sudjelovanjem u pronacističkim organizacijama i roditeljima koji su takvo nešto otvoreno zagovarali, Liliane Bettencourt je oduvijek znala raspodijeliti karte i uložiti u ono što zaista vrijedi. Njena prava u L'Orealu veća su od ostalih dioničara i, unatoč visokoj starosti, dalje vlada iz sjena. Barem je to vrijedilo dosad. Otkad su kćerine optužbe o umanjenoj poslovnoj sposobnosti i donošenju nepromišljenih odluka napokon dobile sudsku potporu, dolazi do preraspodjele moći unutar društveno veoma dobro pozicionirane obitelji koja se često znala gurati u politiku (navodno je Liliane uplatila golemu svotu za predsjedničku kampanju Nicolasa Sarkozy-a).

Nakon što je podigla Nicolasa na predsjedničko prijestolje, odlučila je spasiti posrnulo gospodarstvo Francuske tako da je predložila oporezivanje najbogatijih slojeva društva čime je zaradila golem pljesak svih struktura društvene ljestvice.

I sve to u godinama koje obično podrazumijevaju jedan sasvim drugačiji pristup životu koji uključuje putovanja, boravak u krugu obitelji te uživanje u svemu onome što je stečeno mukotrpnim radom.

No kada je vrag odnio šalu i rezultirao sudskim tužbama unutar obitelji? Navodna odluka o prepisivanju svih dionica Baniera izazvala je paničnu reakciju kćeri koja nije imala izbora nego sudski zaštititi ono što joj pripada. Razvlačenje po medijima, „mali nuklearni rat" (kako je nazivan sukob ostarjele majke i kćeri), kao i brojne insinuacije rezultirale su stavljanjem Liliane u skrbništvo. Ona se dokazala kao „idealna" modna nasljednica - više-manje olako stečen novac odlučila je potrošiti na lažne ljubavne zanose dok je obitelj stavljala u drugi plan. Osveta kćeri i unuka pogodila ju je poput bumeranga kojeg nije mogla izbjeći. Sada je pod njihovim budnim okom i više ništa ne može potpisati bez da se pritom konzultira s njima. S ljudima koje stoički mrzi poput zakletih neprijatelja. Možete li samo zamisliti obiteljski ručak u vili Bettencourt?...

Baš poput epske priče o rastrošnoj majci i navodno pohlepnoj priči (ili obrnuto!), prisjećamo se šoka kojeg je Donatella Versace doživjela kada je saznala kako je Gianni ostavio apsolutno sve malenoj Allegri. Obožavao je svoju nećakinju više od života samog. Često je znao govoriti „she tells me truth about Donatella" kada su ga novinari ispitivali o tome što jedna malena djevojčica radi u njegovom ateljeu. Stravično ubojstvo na stepenicama vile, kao i prepucavanja o tome kako je Donatella zapravo loša majka i primjer, zasigurno su utjecali na život mlade nasljednice koja se nije snašla u medijskom kaosu u kojem se od njenog lika očekivalo previše. Dok joj je majka liječila ovisnost od kokaina, Allegra je provodila djetinjstvo s dadiljama koje mogu pomoći, ali ne i odgojiti izgubljeno dijete koje je trebalo svu pažnju svijeta. Baš kao i svako drugo. Odrastanje u uvjetima goleme rastrošnosti, partijanje po poznatim klubovima Milana, Londona i New Yorka, kao i korištenje droga doveli su Allegru do ruba smrti.

Anoreksija i razne ovisnosti napokon su probudile Donatellu koja je odlučila pomoći kćeri, a time i kući Versace koja treba zdravu i entuzijastičnu nasljednicu. Hoće li Allegra ikad preuzeti aktivno vladanje nad onim što joj je ostavio ujak? Teško. Pogotovo u kontekstu vladavine njene majke koja se neće tako lako odlijepiti od titule jedne od najvažnijih dizajnerica talijanske, a time i svjetske, modne scene.

Moć i vlast tako snažno mijenjanju ljude, znaju to svi, pogotovo obitelj Gucci koja je ispisala neke od najvećih modno/kriminalnih priča. Smrću Rodolfa Gucci-a, njegov sin Maurizio preuzima tvrtku koja je već tada tukla goleme svote na svojim proizvodima. Kako sreća nikada nije odveć dugo pratila ovo modno ime, Maurizio Gucci odlučio je prodati svoj udio u naslijeđenoj očevini pri čemu je dobio stotinjak milijuna dolara što je i više nego dovoljna zadovoljština za rješavanje kostura iz prošlosti. Nažalost, njegova bivša supruga nije bila spremna izgubiti svoju teško stečenu titulu što je kulminiralo famoznim ubojstvom pri čemu je u Maurizia ispaljeno četiri metka, navodno od strane mafije. „Ne postoji zločin koji se ne može kupiti", stajalo je u dnevniku njegove supruge Patrizie Reggiani koja je mastermind projekta uklanjanja nasljednika carstva Gucci.

Zatvorska kazna od 29 godina zatvorila je priču o dinastiji koja se krvavo borila ne bi li se dočepala još koje lire ili dolara na svome računu čime je priča o nasljednicima modnih i s modom povezanih carstava dovedena do usijanja. Navodni angažman Ridley Scotta oko filmske adaptacije života ove nesretne obitelji je propao, dok je u suvremenoj kulturi ostao golemi krvavi otisak gramzive želje za novcem.

Prilično loša sudbina modnih nasljednika ne mora biti i jedina ostvariva. Potrebno je samo pogledati što su to Miuccia Prada i Angela Missoni učinile od ponuđenog - ogromna modna carstva i dalje doživljavaju uspjehe bez da je itko pronađen u lokvi krvi, osuđen na skrbništvo vlastitog unuka ili postao sastavnim dijelom inventara mnogih klinika za rehabilitaciju. Sasvim je jasno kako prokletstvo ne postoji premda se mnogo lakše izgubiti u traženju smisla života kada vas na računu čekaju milijunski savjeti kako pobjeći iz vlastite kože, razuma i logike.

Marko Banjavčić